Pri izboru prediva za pletenje ili heklanje nije važna samo boja. Dva prediva naizgled mogu biti veoma slična, ali se zbog različitog sastava, debljine i načina izrade tokom rada ponašaju potpuno drugačije. Jedno može biti mekano i elastično, drugo čvrsto i manje rastegljivo, a treće stvara lagano, paperjasto pletivo.
Pravilan izbor zavisi pre svega od proizvoda koji želite da napravite. Za topao džemper obično tražimo drugačija svojstva nego za letnju majicu, čarape ili heklanu torbicu. Pre kupovine je zato korisno razumeti šta znače podaci na etiketi prediva i kako pojedina vlakna utiču na konačni proizvod.
Koje vrste prediva postoje prema sirovinskom sastavu?
Prediva za pletenje i heklanje prema poreklu vlakana možemo podeliti na prirodna, regenerisana celulozna i sintetička. Prirodna vlakna dobijaju se iz životinjskih ili biljnih izvora, regenerisana celulozna vlakna nastaju preradom prirodne celuloze, a sintetička su izrađena od veštački sintetisanih polimera.
Dostupne su i brojne mešavine u kojima proizvođači kombinuju različita vlakna kako bi postigli određena svojstva. Tako predivo može postati mekše, izdržljivije, elastičnije ili jednostavnije za održavanje.
Vuneno predivo i razlike između vrsta vune
Vuna je jedno od najčešće korišćenih prirodnih vlakana za pletenje tople odeće. Zbog prirodne kovrdžavosti i elastičnosti vlakana možemo napraviti pletivo koje dobro zadržava vazduh, prilagođava se pokretima i pomaže u regulisanju toplote.
Međutim, nisu sva vunena prediva ista. Razlikuju se prema rasi ovaca, debljini i dužini vlakana, načinu predenja i dodatnoj obradi.
Devičanska vuna označava novu vunu koja nije dobijena recikliranjem već korišćenih vunenih proizvoda. Sam izraz ne znači da je vuna posebno fina ili mekana. Za osećaj na koži važna je pre svega debljina pojedinačnih vlakana.
Merino vuna potiče od ovaca merino rase, za koje je karakteristična relativno fina vuna. Zbog tanjih vlakana često je mekša od obične ovčje vune i pogodna za džempere, kape, šalove i drugu odeću koja je u direktnom kontaktu sa kožom.
Kod merino vune možete naići i na oznake fine, superfine i extrafine. One označavaju finoću vlakana koja se meri u mikrometrima odnosno mikronima (µm). Manja vrednost znači tanje vlakno koje se pri dodiru sa kožom po pravilu lakše savija i zato manje bocka. Pošto se klasifikacije i nazivi među proizvođačima mogu razlikovati, pri poređenju je najpouzdaniji podatak o stvarnom prečniku vlakana (https://www.woolmark.com/globalassets/_06-new-woolmark/_industry/source-wool/supply-compass/sustainable-material-guide---wool.pdf).
Šta znači oznaka superwash kod vune?
Vuna se pri nepravilnom pranju može skupiti ili ućebati. Razlog je u površinskoj strukturi vlakana koja se usled kombinacije vlage, toplote i mehaničkog kretanja mogu međusobno zaplesti.
Oznaka superwash znači da je vuna posebno obrađena kako bi se smanjilo skupljanje i ućebavanje. Takva vuna je po pravilu pogodna za mašinsko pranje, ali uvek treba poštovati temperaturu i program koje određuje proizvođač. Oznaka superwash ne znači da proizvod možemo prati na proizvoljnoj temperaturi ili sušiti u mašini za sušenje veša (https://www.woolmark.com/industry/use-wool/processing-innovations/machine-washable-wool).
Superwash prediva zato mogu biti praktičan izbor za čarape, dečju odeću i druge proizvode koje je potrebno češće prati.
Alpaka, kašmir, angora i moher
Osim ovčje vune, za pletenje se koriste i vlakna drugih životinja. Međusobno se razlikuju po finoći, dužini, elastičnosti i izgledu, pa mogu stvoriti veoma različite vrste pletiva.
Alpaka

Vlakna alpake često su mekana, topla i prijatna na dodir. U poređenju sa ovčjom vunom imaju manju prirodnu kovrdžavost, pa pletivo može biti manje elastično i imati lepši pad. Pogodna su za šalove, kardigane i džempere kod kojih želimo mekoću i toplinu.
Kašmir

Kašmir se dobija iz fine poddlake određenih rasa koza. Odlikuju ga izuzetna mekoća i dobra toplotna izolacija. Na proizvodima od kašmira zbog trenja se mogu pojaviti površinske grudvice vlakana, naročito na mestima stalnog trljanja. Na njihov nastanak utiču i dužina vlakana, način predenja i struktura prediva.
Angora

Angorska vlakna potiču od angorskih kunića. Veoma su fina i lagana i stvaraju karakterističan paperjast izgled. Zbog nežnih vlakana predivo može više da otpušta dlačice, pa je važno uzeti u obzir njegov sastav i namenu.
Moher

Moher se dobija iz dlake angorskih koza. Često ima karakterističan sjaj i duža vlakna koja stvaraju blago paperjastu površinu. Posebno fini moher mladih koza, poznat kao kid mohair, koristi se za lagane šalove, kardigane i druge nežne pletene proizvode.
Kod ovih prediva važna je i dužina vlakana. Kraća vlakna mogu lakše izlaziti iz strukture niti i doprinositi stvaranju grudvica, ali na to utiču i način predenja, uvijanje, sastav i trenje tokom upotrebe. Zato se ne može zaključiti da će se svako predivo od kraćih vlakana nužno više ćebati.
Pamučno i slično predivo
Pamučno predivo je čest izbor za pletenje i heklanje letnje odeće, dečjih proizvoda, igračaka i različitih dodataka za dom. Dobro upija vlagu, prozračno je i prijatno na dodir. U poređenju sa vunom manje je elastično, pa se pletivo nakon rastezanja sporije vraća u prvobitni oblik. Zbog relativno glatke površine pojedine petlje su obično dobro vidljive, što je posebno korisno pri heklanju.
100 % pamučno predivo pogodno je za proizvode kod kojih želimo jasno izraženu strukturu petlji, dobro upijanje vlage i relativno čvrsto pletivo. Često se koristi za heklane igračke, kuhinjske krpe, letnje majice i dekorativne proizvode. Pojedina pamučna prediva mogu se razlikovati po mekoći, debljini i načinu uvijanja, pa nije svako jednako pogodno za sve vrste proizvoda.
Organsko pamučno predivo izrađeno je od pamuka uzgajanog prema pravilima organske poljoprivrede. Po dodiru i upotrebnim svojstvima ne mora se nužno razlikovati od običnog pamučnog prediva, jer mekoća i kvalitet zavise i od vrste pamuka i njegove prerade. Pri kupovini je zato preporučljivo proveriti sastav i eventualne sertifikate.
Među biljnim vlaknima za pletenje koristi se i laneno predivo, često u mešavinama sa pamukom ili viskozom. Lan je čvrst, dobro upija vlagu i manje je elastičan od vune. U početku može biti nešto krući, a upotrebom i pranjem često omekša. Zbog prozračnosti pogodan je pre svega za letnju odeću i lagane dodatke.
Kod mešavina sa viskozom predivo može dobiti mekši dodir, glatkiju površinu i lepši pad. Takve kombinacije su korisne pre svega za pletene proizvode kod kojih želimo da spojimo prirodan izgled lana sa većom mekoćom.
Akrilno predivo
Akril je sintetičko vlakno koje se često koristi kao alternativa vuni ili u mešavinama sa njom. Akrilno predivo je obično lagano, cenovno pristupačno i jednostavno za održavanje. Dostupno je u različitim debljinama, bojama i strukturama, pa se koristi za džempere, šalove, kape, ćebad i druge pletene ili heklane proizvode.
100 % akrilno predivo može biti pogodno za proizvode kod kojih želimo mekano pletivo i jednostavnije održavanje. Međutim, njegova svojstva se razlikuju u zavisnosti od načina izrade. Neka akrilna prediva su veoma mekana i paperjasta, a druga glatkija i čvršća.
U poređenju sa vunom akril po pravilu slabije upija vlagu i nema potpuno ista svojstva pri regulisanju toplote. Takođe može biti osetljiviji na visoke temperature, pa pri pranju i sušenju treba poštovati uputstva proizvođača.
Akril se često koristi i u mešavinama sa vunom. Takva prediva mogu kombinovati neka svojstva oba materijala, pri čemu konačni rezultat zavisi od udela pojedinih vlakana.
Tekstilno predivo za heklanje
Osim klasičnih prediva, za heklanje se koriste i deblja tekstilna prediva, kao što je Hoooked Zpagetti. Izrađena su od tekstilnih ostataka proizvodnje, pa se njihov sastav, debljina, boja i elastičnost mogu razlikovati između pojedinih serija.
Za razliku od običnog prediva koje se sastoji od ispredenih vlakana, Zpagetti je po pravilu izrađen od traka pletenog tekstila. Zbog takve strukture deblji je i pogodan za rad sa većim kukicama.
Koristi se pre svega za heklanje torbica, korpi, tepiha, jastuka i drugih dekorativnih proizvoda. Zbog veće debljine izrada može napredovati relativno brzo, ali konačna masa može biti prilično velika. Kod većih proizvoda zato je važno uzeti u obzir težinu prediva i čvrstinu konačnog oblika.
Zašto su neka prediva izrađena od mešavine vlakana?
Prediva nisu uvek izrađena od samo jedne vrste vlakana. Proizvođači često kombinuju prirodna i sintetička vlakna ili različita prirodna vlakna kako bi postigli željena svojstva. Mešanjem mogu uticati na mekoću, elastičnost, izdržljivost, izgled i način održavanja konačnog proizvoda.
Mešavine vune i akrila česte su kod prediva za džempere, kardigane, šalove i drugu svakodnevnu odeću. Vuna doprinosi toplini i prirodnoj elastičnosti, a akril može smanjiti cenu prediva i uticati na njegov dodir i održavanje. Kod grublje vune dodatak akrila može poboljšati osećaj na koži, ali to još ne znači da takvo predivo neće bockati. Važni su pre svega finoća vunenih vlakana i odnos između materijala.
Mešavine vune i poliamida često se koriste za pletenje čarapa. Čarape su pri hodanju izložene stalnom trenju, pre svega na petama i prstima, pa predivo mora biti dovoljno otporno na habanje. Poliamid povećava izdržljivost, a vuna doprinosi toplini, elastičnosti i sposobnosti regulisanja vlage. Veoma čest sastav je 75 % vune i 25 % poliamida, iako su dostupni i drugačiji odnosi.
Kod posebnih prediva nalazimo i mešavine različitih životinjskih vlakana i svile. Merino vuna, alpaka, kašmir i moher mogu doprineti mekoći, toplini ili paperjastom izgledu, a svila pre svega glatkoći, sjaju i čvrstini. Takva prediva se često koriste za lagane džempere, kardigane i šalove kod kojih je važan i izgled površine.
Pri izboru mešanog prediva nije dovoljno proveriti samo koja vlakna sadrži. Važni su i njihovi udeli. Predivo sa 10 % vune i 90 % akrila imaće drugačija svojstva od prediva sa 80 % vune i 20 % akrila, iako su oba označena kao mešavine vune i akrila.
Kako struktura i način uvijanja utiču na svojstva prediva?
Osim sirovinskog sastava važno je i kako je predivo izrađeno. Pojedina vlakna se tokom predenja povezuju u nit, a više niti može se dodatno uviti zajedno. Način uvijanja utiče na mekoću, čvrstinu, izgled petlji i otpornost prediva na habanje.
Kod klasičnog prediva mogu, na primer, biti zajedno uvijene tri niti. Postoje i prediva posebne konstrukcije kod kojih se najpre uvijaju po dve niti, a zatim se tri takve grupe ponovo uvijaju zajedno. Takva konstrukcija može stvoriti punije i mekše predivo.
Razlika je vidljiva pre svega na konačnom proizvodu. Ako želite džemper na kojem će pletenice i drugi uzorci biti lepo vidljivi, obično je pogodnije glatko, čvršće uvijeno predivo. Ako pak želite pre svega mekan, paperjast i nešto voluminozniji džemper, bolji izbor može biti labavije uvijeno predivo. Kod njega su pojedine petlje manje izražene, pa ni zahtevniji uzorci ne dolaze toliko do izražaja.
Način uvijanja može uticati i na nastanak grudvica vlakana, ali pritom su važni i dužina i vrsta vlakana, kao i trenje tokom upotrebe.
Kako izabrati odgovarajuću debljinu prediva?
Debljina prediva utiče na veličinu petlji, gustinu i izgled proizvoda. Tanja prediva omogućavaju izradu finijih i lakših pletenih proizvoda, a deblja obično stvaraju izraženiju strukturu i omogućavaju brže napredovanje u radu.
| Oznaka | Debljina | Tipična upotreba |
|---|---|---|
| 0 – Lace | Veoma tanko | Čipkasti šalovi, lagani dodaci |
| 1 – Super Fine | Tanko | Čarape, fina odeća |
| 2 – Fine | Fino | Dečja odeća, lagani pleteni proizvodi |
| 3 – Light | Srednje tanko | Džemperi, kardigani |
| 4 – Medium | Srednje | Šalovi, kape, džemperi, ćebad |
| 5 – Bulky | Debelo | Tople kape, šalovi, deblji džemperi |
| 6 – Super Bulky | Veoma debelo | Debela ćebad i dodaci |
| 7 – Jumbo | Izuzetno debelo | Voluminozni i dekorativni proizvodi |
Pri izboru je korisno proveriti i odnos između mase i dužine prediva. Ako dva klupka imaju istu masu, ali jedno sadrži 100 metara prediva, a drugo 250 metara, drugo predivo je po pravilu tanje odnosno ima manju masu po jedinici dužine. Na taj odnos utiče i gustina korišćenih vlakana (https://craftyarncouncil.com/standards/yarn-weight-system).
Podaci o debljini predstavljaju polaznu osnovu. Za precizan izbor igala za pletenje ili kukice treba uzeti u obzir preporuku proizvođača i željenu gustinu pletiva.
Kako izabrati predivo prema proizvodu?
Pri izboru prediva važno je uzeti u obzir šta želite da napravite i kako ćete proizvod koristiti. Za džemper koji ćete nositi direktno na koži važna je pre svega mekoća, dok predivo za čarape mora biti otporno na habanje. Kod letnje odeće tražimo prozračne materijale, a kod heklanih korpi čvršće predivo koje će pomoći u očuvanju oblika.
| Proizvod | Koja svojstva tražiti? | Pogodne vrste prediva |
|---|---|---|
| Džemperi i kardigani | Mekoća, toplina, elastičnost | Merino vuna, vuna sa akrilom, mešavine vune, alpake i svile |
| Šalovi i kape | Mekoća pri dodiru sa kožom, toplina | Fina merino vuna, alpaka, kašmir, mešavine sa moherom |
| Čarape | Otpornost na habanje, elastičnost, odgovarajuće održavanje | Vuna sa poliamidom, namensko predivo za čarape |
| Letnje majice i kardigani | Prozračnost, upijanje vlage, lakoća | Pamuk, lan, mešavine lana sa pamukom ili viskozom |
| Heklane igračke | Ujednačene petlje, postojanost oblika, mogućnost pranja | 100 % pamuk, pamučne mešavine, akril |
| Torbice i korpe | Čvrstina, stabilnost oblika, otpornost tokom upotrebe | Deblje pamučno predivo, tekstilno predivo Hoooked Zpagetti |
| Ćebad | Mekoća, toplina odnosno prozračnost, jednostavno održavanje | Akril, vunene mešavine, pamuk |
Tabela je namenjena osnovnoj orijentaciji jer ista vrsta vlakana može biti pogodna za veoma različite proizvode. Važni su i debljina, način uvijanja i sastav pojedinog prediva. Na primer, za džemper sa izraženim pletenim uzorcima obično je pogodnije glatko predivo, a za mekan i paperjast džemper možete izabrati predivo voluminoznije strukture.
Šta proveriti na etiketi prediva pre kupovine?
Na etiketi su obično navedeni podaci koji pomažu pri izboru odgovarajućeg prediva i planiranju projekta. Najvažniji su:
- udeli pojedinih vlakana koji utiču na svojstva i održavanje.
- koliko grama i metara prediva sadrži klupko.
- Preporučena veličina igala za pletenje ili kukice (polazna osnova za odgovarajuću gustinu pletiva).
- Gustina pletenja; broj petlji i redova na određenoj površini, obično 10 × 10 cm.
- Uputstva za održavanje, dozvoljen način pranja, sušenja i eventualnog peglanja.
- Serija boje, oznaka proizvodne serije koja je važna pri kupovini više klupka iste boje.
Posebno je važna gustina pletenja. Čak i ako koristite predivo slične debljine, zbog drugačijeg sastava ili načina pletenja može nastati proizvod drugačijih dimenzija.
Pre većeg projekta zato je preporučljivo napraviti probni uzorak i proveriti da li odgovara uputstvima. Pri zameni prediva nije dovoljno uzeti u obzir samo preporučenu veličinu igala za pletenje.
Koliko prediva vam je potrebno za pojedini projekat?
Potrebna količina zavisi od veličine proizvoda, debljine prediva, izabranog uzorka i gustine pletenja odnosno heklanja.
Za manji šal ili kapu po pravilu će vam trebati manje prediva nego za džemper ili ćebe. Kod zahtevnijih uzoraka, većih veličina odeće i gušćeg heklanja potrošnja se može znatno povećati.
Ako pratite uputstva za određeni proizvod, najpre proverite preporučenu količinu u metrima. Broj klupka zatim izračunajte prema dužini prediva u pojedinom klupku.
Na primer, ako vam je za proizvod potrebno 600 metara prediva, a pojedino klupko sadrži 150 metara, biće vam potrebna najmanje četiri klupka. Kod većih projekata preporučljivo je uzeti u obzir i manju rezervu.
Ako želite da zamenite predivo, proverite ne samo ukupnu dužinu već i njegovu debljinu, sastav i gustinu pletenja. Tako ćete smanjiti mogućnost da se konačni proizvod previše razlikuje od predviđenog.
Zaključak
Pri izboru prediva za pletenje i heklanje najvažnije je da njegova svojstva odgovaraju proizvodu koji želite da napravite. Sirovinski sastav utiče na mekoću, toplinu, elastičnost i održavanje, a debljina i način uvijanja na izgled petlji i strukturu pletiva.
Za prve projekte obično je pogodno glatko predivo srednje debljine, a kod zahtevnijih proizvoda preporučljivo je više pažnje posvetiti sastavu, gustini pletenja i predviđenoj upotrebi.
Različite vrste prediva za pletenje i heklanje možete uporediti prema sastavu, debljini i nameni. Ako se sa ovim tehnikama tek upoznajete, najpre možete pročitati i vodič Pletenje i heklanje za početnike sa praktičnim savetima za prve korake.
IZVORI I LITERATURA:
https://www.woolmark.com/industry/use-wool/processing-innovations/machine-washable-wool